| SIGURNOST ELEKTROMEDICINSKIH UREĐAJA |
| EUROPSKA ISKUSTVA I HRVATSKA STVARNOST |
| Radionica
& Okrugli stol Zagrebački Velesajam, 25. svibnja 2000. |
| Z A K LJ U Č C I |
Organizatori:
|
Hrvatsko društvo za medicinsku i biološku tehniku (HDMBT) |
|
Hrvatski liječnički zbor (HLZ) |
|
Hrvatska liječnička komora (HLK) |
|
Zagrebački velesajam (ZV) |
1. |
Strukovne udruge,
organizatori radionice, imajući u vidu potrebu za osiguravanjem sigurnosti svih proizvoda
i usluga, posebice zdravstvenih, te prilagodbu zakonodavstva i osiguranje provedbe
donesenih akata u procesu približavanja R. Hrvatske europskim integracijama, izražavaju
svoju spremnost da svoj stručni, znanstveni i intelektualni potencijal uključe u
ostvarivanje projekta sigurnosti medicinskih uređaja i opreme u R. Hrvatskoj. Sigurnost
uređaja potrebna je prvenstveno radi sigurnosti samih korisnika, tj. bolesnika, što i
liječnici i inženjeri smatraju svojim zaduženjem. Briga za bolesnika je obveza
zajednice i svih struka koje sudjeluju u pružanju zdravstvenih usluga i osiguranju
njihove kakvoće. |
2. |
U R. Hrvatskoj se do sada, s
izuzetkom uređaja koji proizvode ionizirajuće zračanje, te uređaja koji prizvode
neionizirajuće zračenje (zakon donesen, radi se na izradi podzakonskih akata), nije sustavno
vodila briga o sigurnosti medicinskih uređaja i opreme, niti kod nabave (uvoza), niti
tijekom eksploatacije tih uređaja. |
| 3. | Predstavnici medicinske
struke pokazali su velik interes za ostvarivanje sigurnosti, kao i za praćenje kvalitete
medicinskih uređaja i opreme i preporučuju donošenje propisa sukladnih europskima, koji
bi zdravstvene ustanove na to obvezivali. |
| 4. | Pretpostavka za ostvarivanje
sigurnosti je prihvaćanje europskih usklađenih norma za medicinske uređaje i opremu kao
hrvatskih normi, što je tehnički odbor E TO62 Državnog zavoda za normizaciju i
mjeriteljstvo najvećim dijelom i učinio. |
| 5. | Najveći problem u
ostvarivanju sigurnosti medicinskih uređaja i opreme je provedba takvog programa, što
treba postati zajednički infrastrukturni projekt Ministarstva zdravstva i Hrvatskog
zavoda za zdravstveno osiguranje, uz sudjelovanje Državnog zavoda za normizaciju i
mjeriteljstvo, te stručnih udruga liječnika, kliničkih inženjera i medicinskih
fizičara. |
| 6. | Poziva se Ministarstvo
zdravstva da u okviru projekta reforme zdravstva osnuje radnu skupinu koja bi predložila
(pod)projekt ostvarivanja medicinske sigurnosti u hrvatskim zdravstvenim ustanovama i
odredila dinamiku njegovog ostvarivanja te da u rad grupe uključi predstavnike struke,
inženjere elektronike, računarstva i fizike s iskustvom i specijalizacijom u području
biomedicinske elektronike i medicinske fizike. |
| 7. | Europsko iskustvo pokazuje da
osiguravanje sigurnosti prema pravilima struke (putem nabave sigurnih uređaja i putem
redovitog održavanja i periodičkih pregleda) ne povećava troškove
zdravstvenog osiguranja jer smanjuje (od)štetu nanesenu uporabom
nesigurnih i neispravnih uređaja i opreme, isključuje potrebu za ponavljanjem
(nesigurnih i/ili netočnih) dijagnostičkih i terapijskih postupaka te povećava
raspoloživost (iskoristivost) uređaja i opreme. |
| 8. | Predlaže se Ministarstvu
zdravstva da riješi status kliničkih inženjera i medicinskih fizičara sukladno
njihovom statusu u europskim zdravstvenim ustanovama.
|
| Za
HDMBT |
Za
HLZ |
Za
HLK |
| Doc. dr. sc. R. Magjarević, tajnik, v.r. | Prof. dr. sc. D. Orlić, predsjednik, v.r. | Prim. dr. E. Ćepulić, predsjednik, v.r. |