Prof. dr. sc. UROŠ BEGO (1921 – 1999)

        Umro je dr.sc. Uroš Bego, umirovljeni redoviti profesor anatomije, histologije i embriologije na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, gdje je proveo cijeli svoj radni vijek, prošavši sve stepenice znanstveno nastavne karijere. Po izboru za asistenta, preuzeo je vođenje najvećeg dijela praktične nastave iz anatomije, a posebno se posvetio pripremi anatomskih preparata, izradi anatomskih slika, crteža i dijapozitiva, te uređenju prostorija za nastavu, učenje i znanstveni rad. Napisao je veći broj skripata i knjiga, te je surađivao na prijevodu glasovitog "Anatomskog atlasa domaćih životinja" Petera Popeska. Pri prijevodu prvog atlasa latinskim nazivima dani su vrlo uspjeli hrvatski nazivi, pa su ovi prijevodi značajan prilog prof.dr.sc. Bege hrvatskoj anatomskoj terminologiji. Prof.dr.sc. Uroš Bego objavio je preko 200 znanstvenih radova i znanstvenih priopćenja od čega je 70 naslova u inozemnim znanstvenim publikacijama i na znanstvenim skupovima. Glavna znanstvena problematika prof.dr.sc.Uroša Bege bila je komparativna anatomija kralješnjaka, reaktivnost nadbubrežne žljezde, utjecaj mišića i živaca na lokomociju, biomehanika kostiju, te posebno biodinamika mišića .

        Uz sav svoj nastavni i znanstvenoistraživački rad na matičnom fakultetu, prof.dr.sc. Uroš Bego bio je znatiželjni i nemirni znanstveni duh. Bio je dugogodišnji član Hrvatskog društva za medicinsku i biološku tehniku, surađujući na nizu znanstvenih projekata i uspostavljajući široku interdisciplinarnu znanstvenu suradnju sa znanstvenicima fakulteta u Zagrebu, Rijeci i Osijeku, poglavito na istraživanja mišića. Posebno moramo istaći suradnju s Fakultetom za elektrotehniku i računarstvo u Zagrebu, koja je nastavljena do njegove nenadane smrti. Uvijek spreman za neumoran rad i pun ideja, svojim znanjem i radnom energijom i u starosti mogao je biti primjer mlađima. Posebni znanstveni interes u interdisciplinarnoj suradnji nastavio je prof.dr.sc. Uroš Bego i nakon umirovljenja na istraživanju svojstava skeletnih mišića, a posebno na istraživanju mogućnosti određivanja kakvoće mesa mjerenjem bioelektričke impedancije. Mnogo je radio i na logičnijoj klasifikaciji tipova mišićnih vlakana, pa je u svezi toga pripremao organiziranje međunarodnog znanstvenog simpozija o tipizaciji mišićnih vlakana. Nažalost, rad na ovom posljednjem znanstvenom zadatku ostat će nezavršen. Izgubili smo iznimnog suradnika i dragog prijatelja.